Gotovo pola prepune dvorane svjetskog kongresa o pristupu visokom obrazovanju na kojem je bilo preko 200 sudionika iz cijelog svijeta nasmijalo se kada je dr. Maurits van Rooijen, direktor i rektor London School of Business and Finance rekao da se nalazimo na povijesnom događanju stvaranja promjena u obrazovanju. Po završetku kongresa broj onih koji su mislili da se radi o šali drastično se smanjio.

Bilo je ovo povijesno događanje, prije svega, i po uključenosti studenata u gotovo sve aktivnosti koje su se odvijale na kongresu. Upravo je zbog aktivnosti studenata bilo važno predstavljati i Hrvatsku i to u društvu kolega iz Norveške, Austrije, Indije, Australije, Velike Britanije, Irske, Sjedinjenih Američkih Država, Puerto Rica, Nizozemske, Švedske, Belgije i domaćina Kanade. Ne sa suprotne strane, već za zajedničkim stolom, nalazili su se profesori, prorektori, rektori, direktori različitih programa i projekata, te aktivisti za poboljšanja na području obrazovanja iz cijelog svijeta.

Upravo smo u svojstvu studenata, ali kao ravnopravni sudionici kongresa najviše inzistirali na zajedničkom djelovanju prema ključnim ciljevima, ali i konkretnim načinima djelovanja kako te ciljeve i ostvariti. Uvjereni smo, a što smo iznijeli i u zajedničkim zaključcima, kako je to bilo i prepoznato, no kako na tome i u budućnosti treba inzistirati. Generalno govoreći, svjetski se problemi u zajedničkome očituju u nedostacima financiranja obrazovanja od strane države, te ujednačavanjima prava na pristup obrazovanju. Hrvatska je, u tom pogledu, ma kako se god to nekome činilo, ipak jedna od onih koji su manje izloženi izazovima. Od ostalih država sudionika kongresa više problema imaju države afričkog kontinenta, dijelova Latinske Amerike i Sjedinjene Američke Države, dok se najveći napretci vide u nordijskim zemljama.